Obrazovanje:Nauka

Linearni i nelinearni modeli komunikacije

Pre nego što istaknemo osnovne modele komunikacije, neophodno je razumeti šta je zapravo komunikacija. Postoji nekoliko definicija ovog procesa, od kojih svaka u određenoj meri karakteriše to. U najopštijim terminima, komunikacija je proces razmene informacija između ljudi (a ne samo) koristeći obične i razumljive znakove i simbole. G.Gerbner ga je definisao kao društveni proces interakcije uz pomoć poruka, APPanfilov je proces komunikacije nazvao posebnom razmjenom informacija, tokom koje su učesnici dobili emocionalni i intelektualni sadržaj. Druga definicija koju je predložila IA Ritchards, naziva komunikacijom fenomen u kojem svest jedne osobe deluje na svjesnost drugog tako da stvara iskustvo u njemu slično sopstvenom.

Komunikacija kao proces interakcije nužno ima osnovu za određenu šemu ili model. Ističući model komunikacije, neophodno je pre svega spomenuti sada popularni model američkog istraživača "5W" G. Lasswell. Sastoji se od pet komponenti:

1) izvor informacija (koji govori);

2) sadržaj informacija (šta piše);

3) način razmjene informacija (jezik, kodovi, kanali);

4) potrošač informacija, primaoca (kome se prenosi);

5) krajnji rezultat komunikacije (konačan efekat primljenih informacija).

Takvi komunikacioni modeli se nazivaju linearni i karakterišu unidirekcionalnost, direktan uticaj na primaoca, koji se ovdje pojavljuje samo kao izvor informacija, na neki način reagujući na njega. Često se takvi modeli kritikuju zbog toga što su usmereni samo na jednu stranu, a takođe ne uzimaju u obzir veoma važnu komponentu - krajnji cilj procesa, neophodan za analizu njegove efikasnosti. Modele linearne komunikacije predložili su i J. Gerbner, W. Schramm, RO Jacobson, K. Shannon i drugi istraživači.

Druga grupa komunikacionih modela je takođe dodijeljena. Uključuje nelinearne komunikacione modele: dijalog, polje, interaktivno itd. Izvanredni ruski naučnik i filolog M. M. Bakhtin predložio je ideju o modelu komunikacije na dijalogu, zasnovanom na dva postulata neophodna za razumijevanje ovog procesa.

Prvo, Bakhtin je istakao da je vrlo važna i značajna komponenta svake izjave ciljanje, obavezno izlaganje nekome, Prisustvo slušatelja, bez koje ne može biti govornik.

Drugo, svaka izjava daje značenje samo u određenom kontekstu, u određeno vreme i na određenom mjestu. Drugim rečima, reč kao oznaka šifre ne znači ništa i samo ima smisla u tekstu, od strane nekog čita, a svako novo čitanje stvara novo značenje za reč. Svaki novi čitalac ili slušalac stvara svoj tekst.

Nelinearni modeli dijaloga komunikacije dovode u pitanje sam pojam "prenos informacija". Čileanski istraživač U. Maturana smatra da ovaj izraz samo ukazuje na manje ili više slično uzajamno razumevanje između trećeg i drugog, a ne sve što je svaki od učesnika u procesu imao na umu.

Gestalt terapeuti koriste pojam polja da komuniciraju sa pacijentom i razumeju njegovu priču. Ovo je izvesna pozadina iza koje se nalazi govor pacijenta upućen terapeutu, njihov odnos jedni sa drugima kao učesnici u komunikacijskoj interakciji, kao i odnos prema govornom govoru sa stanovišta ličnog životnog iskustva svake od njih. Ova pozadina ima opšti, neutralan karakter. Pomaže u izbjegavanju grešaka u interakciji i postizanju potrebnog rezultata u terapijskoj aktivnosti, uprkos različitim subjektivnim iskustvima učesnika u međuljudskoj komunikaciji.

Modeli masovnih komunikacija su takođe podijeljeni na linearne i interaktivne. Ovde se primećuju razlike u osnovnim parametrima procesa komunikacije. Dakle, ako su porodica, komšije i prijatelji izvor izvora međuljudske komunikacije, onda su u masovnoj su oni cjelokupne društvene institucije. Interpersonalna komunikacija se dešava licem u lice, i masovnu komunikaciju - uz pomoć različitih tehnoloških kanala i na udaljenim daljinama. Konačno, u međuljudskoj komunikaciji može se posmatrati direktna direktna veza između učesnika u procesu i videti živahan odgovor na njega, au slučaju masovne komunikacije ova veza neće biti direktna, indirektna ili odložena.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 bs.unansea.com. Theme powered by WordPress.